Dolazi solarni minimum: Zemlja će se suočiti s budućnošću vrlo niskih temperatura
Nestale su sve sunčeve pjege sa strane Sunca okrenute prema Zemlji, izvijestili su znanstvenici s Instituta za fiziku Lebedev u Moskvi, temeljeći svoje zaključke na fotografijama snimljenim prije dva tjedna. Posljedice bi mogle biti dalekosežne za čitav planet.
Nešto nije u redu sa Suncem. U rujnu je NASA najavila najveću sunčevu baklju u posljednjih 12 godina, što je bilo neočekivano, s obzirom na to da Sunce ulazi u razdoblje poznato kao solarni minimum, kada površinska aktivnost postaje prigušena.
2016. godine su američki znanstvenici, koristeći opažanja drugih zvijezda sličnih Suncu koja je napravio NASA-in svemirski teleskop Kepler, najavili da Sunce ulazi u posebnu fazu magnetske evolucije. Ovi rezultati su pružili prvu stvarnu potvrdu da će 11-godišnji ciklusi sunčevih pjega vjerojatno nestati u cijelosti. To znači da će Sunce imati manje sunčevih pjega nego tijekom prve polovice od svojih na 10 milijardi procijenjenih godina života kao zvijezda koja sagorijeva vodik.
Znanstvenici su izvorno mislili da će se to događati polako, no to se, prema riječima istraživača Instituta za fiziku Lebedev, već dogodilo – složene sunčeve pjege i s njima povezane solarne baklje u potpunosti su nestale.
“Na temelju slike koju sada vidimo, Sunce se neizbježno kreće prema drugom minimumu, koji će dostići na kraju 2018. – u prvoj polovici 2019. godine”, navodi se u priopćenju znanstvenika.
Međutim, to je samo prva faza procesa. Prema istraživačima u Moskvi, područja vruće plazme također će nestati, a zatim će i sunčevo zračenje pasti na nulu.
“Konačno, na minimalnoj točki, solarna magnetska energija gotovo u potpuno nestaje”, rekli su istraživači. “U ovom obliku naša zvijezda može živjeti od nekoliko mjeseci do godinu dana, nakon čega novi tokovi magnetskog polja počinju plutati iz dubine Sunca, pojavljuju se prve pjege, a zamašnjak solarnog ciklusa pokreće novu 11-godišnju revoluciju.”
Trenutno se na Suncu još uvijek mogu ponegdje nakratko vidjeti pojedinačne pjege, pa čak i blagi bljeskovi, no to su samo posljednji praskovi aktivnosti. Prema riječima istraživača, sunčeve pjege će u narednih 2-3 mjeseca u potpunosti nestati.
Posljedice za Zemlju bi mogle biti hladnoća, led i obilne snježne oborine. Posljednje tzv. Malo ledeno doba, u 17.-18. stoljeću, podudaralo se s poznatim “zatajenjem solarnog ciklusa, tijekom kojeg na Suncu 50 godina gotovo da nije bilo sunčevih pjega”.
Malo ledeno doba je u Europu i Sjevernu Ameriku donijelo hladnije zime. Sredinom 17. stoljeća su farme i sela u švicarskim Alpama uništili nadirući ledenjaci. Kanali i rijeke u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj su se često zaleđivali, a prvi doseljenici u Sjevernu Ameriku su izvijestili o iznimno teškim zimama.