Rusija počinje masovnu proizvodnju hipersoničnih raketa “Cirkon”
“Cirkon” je prva hipersonična raketa na svijetu koju ne mogu oboriti sustavi protuzračne obrane. Ruski će brodovi njime biti naoružani već 2022. godine.
Čitatelji britanskog Daily Maila uznemirili su se pročitavši izvješće o posljednjem uspješnom testiranju ruske hipersonične rakete “Cirkon” s fregate klase 22350 “Admiral Gorškov”. Postigavši brzinu od 9 Ma (gotovo 9500 km/h), raketa je pogodila cilj udaljen 450 km. Ovo je polovica dometa koji je obećao predsjednik Vladimir Putin, ali treba napomenuti da se test odvijao u prometnom dijelu Bijelog mora, gdje se nalaze velika trgovačka luka i najveća svjetska tvornica nuklearnih podmornica “Sevmaš”.
U svakom slučaju, ruski ministar obrane Sergej Šojgu proglasio je testiranje uspješnim. Najnovija višenamjenska nuklearna podmornica klase 885 “Severodvinsk” ranije je već uspješno lansirala “Cirkon” iznad i ispod vode. I iako je ruska vojska još uvijek daleko od završetka testiranja, toliko je uvjerena u uspjeh da je potpisala ugovor o masovnoj proizvodnji rakete na izložbenom forumu “Armija-2021” održanom pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane Rusije, što je prvi put da se tako nešto dogodilo u praksi vojnog resora.
Što znamo o “Cirkonu”
Osim izjave Vladimira Putina (da može prijeći 1000 km pri brzini od 9 Ma), o “Cirkonu” se praktički ništa ne zna. Čak se i njegov izgled još uvijek drži u tajnosti. Poznato je samo da se “Cirkon” ne može pratiti nikakvim radarom niti presresti sustavom protuzračne obrane, zbog čega predstavlja veliku prijetnju.
Također je poznato da se raketa lansira iz univerzalnog vertikalnog lansera 3S-14. Ovaj se uređaj može koristiti za lansiranje dalekometnih “Kalibara”, protubrodskih “Oniksa” i hipersoničnih krstarećih raketa “Cirkon”. On čini srž programa masovnog prenaoružavanja ruske flote novim raketama.
Aleksej Krivoručko, zamjenik ministra obrane zadužen za novo naoružanje, kaže da će rakete biti postavljene na brodove projekta 1155 “Maršal Šapošnjikov”, projekta 1144 “Admiral Nahimov”, višenamjenske podmornice projekta 949A i najnovije podmornice “Severodvinsk” projekta 885 “Jasen”.
Prvi nosač raketa “Cirkon” bit će peta u seriji podmornica 885M “Perm” koja će se pridružiti ruskoj floti najkasnije 2025. godine. Razlog te odluke nije poznat. U razgovoru za naš portal, zapovjednik 11. podmorničke divizije Sjeverne flote kontraadmiral Aleksandar Zarenkov izjavio je da bi nosač “Cirkona” mogla postati i druga nuklearna podmornica iz serije “Kazanj”.
Ova odluka sugerira da je ruska mornarica podijelila zadatke među projektom “Jasen”. Već se sada zna da će brodovi naoružani krstarećim raketama dugog dometa “Kalibar” i protubrodskim raketama “Oniks” obavljati “klasičnu” zadaću uništavanja ciljeva na moru i na obali, dok će nosači “Cirkona” lužiti kao “tjelohranitelji”, sprječavajući neprijateljske podmornice i protupodmorničke brodove od približavanja.
U kojem je smislu Rusija stvorila prvo hipersonično oružje?
Hipersonična brzina nije ništa novo za konstruktore raketa. Sovjeti su ovom tehnologijom u oblasti nuklearnih bojevih glava ovladali još 1960-ih. Njih su u svemir lansirale balističke rakete, a odatle bi padale na neprijatelja brzinom od 6-10 km u sekundi. Sovjetska svemirska letjelica “Buran” ušla je u atmosferu brzinom od 25 Ma, što je dvostruko brže od modernog “Cirkona”. Možemo spomenuti i zrakoplove MiG-31 s raketama “Kinžal”. Jedina razlika između potonjeg i “Cirkona” u tome je što “Cirkonu” nije potrebno dodatno ubrzanje, nego može sam postići hiperzvučnu brzinu.
Postoji još jedan vrlo važan i zanimljiv razlog zašto je Rusija uspjela stvoriti “Cirkon” upravo sada, a on se na prvi pogled čini kao da nema veze s vojnim pitanjima. To je izum endoproteze kuka od karbonskih vlakana ojačanih kompozitnim materijalima. Ruski proizvođač oružja “Taktičko raketno oružje” aktivno je promovirao ovaj izum na vojnim sajmovima. Ljudski je kostur možda izgledao neobično među vođenim projektilima, zračnim bombama i morskim minama, ali upravo u njemu leži ključ za razumijevanje “Cirkona”.
Prema službenim izvorima, ovaj materijal ne samo da izgleda kao ljudsko koštano tkivo te, za razliku od proteza od titana, može poslužiti kao implantat bez naknadne transplantacije, nego može izdržati temperature do 2500 stupnjeva Celzija. “Cirkon” mora podnijeti isto toliko kada leti do cilja na udaljenosti od 1000 kilometara za manje od pet minuta, što je nešto što je bilo daleko iznad mogućnosti tehnologija 20. stoljeća.