SOLIN- PRIJATELJ BAŠTINE
Prije otprilike mjesec dana za Al-Jazeeru je intevju dao arheolog Branko Kirigin.
Inače, Branko Kirigin je ugledni arheolog, diplomirao je s temom “Neolit u Dalmaciji”, a doktorirao s temom “Faros, parska naseobina: Prilog proučavanju grčke civilizacije u Dalmaciji”.
Na Filozofskom fakultetu u Splitu postao je docent 2008. godine. Od 1982. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora Arheološkog muzeja u Splitu.
U svome se intervjuu osvrnuo na stanje u arheologiji u Hrvatskoj, a spomenuo je i Salonu.
Izjavu prenosimo u cjelosti:
”Izgleda da arheologija u Hrvatskoj nije shvaćena i prihvaćena?
– Paradoks je da je arheologija u proteklom stoljeću imala ubrzan rast zaposlenosti, koju nisu pratlie odgovarajuća organizacija i rast iskopavanja. Nisu jačale institucije, niti je arheologija postala vidljivija. Početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj je bilo samo nekolicina arheologa, i to su bili izvrsni arheolozi, koji su dosta iskopavali i bili su poznati i uvaženi. No, to je bilo u doba Austrije, kada je postojao nekakav red. Početkom 21. stoljeća ima nas preko 200, a u Zagrebu ih je više od polovine.
Većih dugoročnih i sistematskih iskopavanja nema. Nesređenost, samovolja ili pak odluka pojedinca lijepo se ogledaju u tome da naš najveći antički grad Salona godišnje dobiva znatno manje novca nego jedan rimski vojni logor u njenoj blizini. I tako godinama. Prije petnaestak godina, zahvaljujući političkim igrama i jalu jedne osobe, hametice je srušen jedan veliki međunarodni projekt koji nas je mogao vinuti u sam vrh svjetske arheologije.
Otkud, možda kod svih naših naroda, ovako nemaran odnos prema baštini?
– Nevolja je u tome što živimo u društvima u kojima se ne potiče i unapređuje svijest o važnosti baštine – kako kulturne, tako i prirodne. To su ozbiljne stvari, koje zahtjevaju sistematičnost i planiranje, a to se ne uklapa u čeverogodišnje mandate. Čak ni nacionalni arheološki spomenici propadaju. Posao je prepušten entuzijastima.”
Ove bi riječi trebalo naglas čitati svaki put kad vladajuća klika, Dalibor, Ivica ili turistička zajednica počnu trubiti o Saloni, kolijevci povijesti itd..